Veliki broj građana širom Balkana odlazi kako se više nikada ne bi ni vratio. Tome u prilog govori činjenica da je u periodu od 2000. do kraja 2021. njemačko državljanstvo uzeo 258.731 Balkanac.
Ljudski resursi predstavljaju najvažnije resurse jedne zemlje u 21. stoljeću, i upravo oni su temelj ekonomskog rasta. Uopšteno, ljudi predstavljaju jedan od ključnih faktora napretka jedne nacije, zemlje itd. Zbog toga zabrinjava odlazak ljudskih resursa s područja Balkana − kaže za TRT Balkan ekonomista Admir Čavalić.
„Ovo smanjuje potencijal ekonomskog rasta, što opet održava začarani krug niskog životnog standarda, odnosno dalje vodi odlasku. Vjerovatno da će se privreda adaptirati na način da potencira kapitalno-intenzivne djelatnosti i/ili da teži uvozu nove radne snage“, rekao je Čavalić.
Prema podacima i procjenama brojnih domaćih i međunarodnih organizacija i udruženja, gotovo svaka zemlja Balkana godišnje ostane bez populacije veličine jednog manjeg grada. U takvo okruženje investitori rijetko ulažu.
„Trošak je nastao, i to po raznim osnovama − direktnim, u smislu cijene obrazovanja, budućih prihoda po osnovu bilo kakve ekonomske aktivnosti, ali i onim značajnijim − indirektnim, oportunitetnih troškova u vidu propuštenih mogućnosti zemlje. Koliko je samo poduzetnika među onima koji odlaze? Inovatora? Pojedinaca koji su mogli napraviti neku konkretnu promjenu, iskorak, itd“, pita se Čavalić.
Rješenja za navedeno su ograničena, razumijevajući da su migracije konstantne za ova područja. Ono na čemu se može raditi jeste bolja komunikacija s dijasporom − na način da to bude investicijska, a ne socijalna dijaspora, ali svakako i na unapređenju domaćeg poslovnog okruženja, dodaje Čavalić.
Više od 250 hiljada Balkanaca uzelo državljanstvo Njemačke
U periodu od 2000. do kraja 2021. njemačko državljanstvo uzeo je 258.731 Balkanac. Ovo su podaci istraživanja hrvatskog ekonomiste Dejana Kovača, koje je provedeno uz pomoć više baza podataka, među kojima su DESTATIS i Ausländerzentralregister. S obzirom na to da je istraživanje na samom početku, u razgovoru za TRT Balkan Kovač je upozorio na statističku grešku i odstupanja.
„Ovo je ponderirani prosjek iz nekoliko baza jer svaka baza ima svoje prednosti i nedostatke. Dok ne uđem u esenciju svake baze, tj. koliko koja baza ima pogreški, podaci se trenutno trebaju uzeti okvirno, jer se ovdje radi o tome da se dođe do maksimalno precizne procjene”, izjavio je Kovač za TRT Balkan.
Trend u posljednjih 11 godina
U periodu od 2010. do 2021. državljanstvo Njemačke uzeo je 136.551 Balkanac. Tokom posljednjih 11 godina vlastitog su se državljanstva najmanje odricali Crnogorci, a najviše građani Kosova.
Budućnost Balkana bez mladog stanovništva
Projekcije Ujedinjenih naroda iz 2021. godine govore da će do 2050. godine zemlje regije imati barem 20 posto manje stanovništva nego danas.
Tako se za Hrvatsku navodi da će imati gotovo 17 posto stanovnika manje, ukoliko se ne promijene javne politike.
Za Bosnu i Hercegovinu se procjenjuje da će s ovakvim trendovima ta zemlja do 2070. godine imati milion i po stanovnika, od kojih će više od polovine biti stariji od 65 godina.
Srbija je 2021. godine imala 6,9 miliona stanovnika, a pet godina ranije imala ih je 300.000 više. Dvadeset godina ranije ta zemlja je imala 7,5 miliona stanovnika, što jasno ocrtava sliku realnog stanja povodom masovnog odlaska Balkanaca s ovih prostora.
