Nakon decenija zategnutih odnosa, čini se da tenzije između dvije susjedne zemlje Turske i Armenije slabe. Barem su Ankara i Jerevan počeli da komuniciraju. Letovi između Istanbula i Jerevana počeli su prošle sedmice. Prema izvještajima s obje strane, dvije zemlje su nedavno održale “pozitivne i konstruktivne” razgovore u Moskvi, pobuđujući nadu u ponovno otvaranje svojih granica, zapečaćenih od 1993. godine.
Bivši ambasador Turske u Sjedinjenim Državama Serdar Kılıç imenovan je specijalnim izaslanikom Turske za razgovore koji vode ka normalizaciji sa Armenijom, a Armenija je, uzajamno, imenovala zamjenika predsjednika parlamenta Rubena Rubinjana za svog specijalnog predstavnika.
Još 2009. godine došlo je do mirovnog procesa i sporazuma između dvije države. Bivši predsjednik Armenije Serzh Sargsyan posjetio je Tursku 2009. godine, sastao se s bivšim turskim predsjednikom Abdullahom Gülom, a njih dvojica su čak zajedno gledali fudbalsku utakmicu na stadionu; međutim, sporazum nikada nije ratifikovan.
Sada opet postoji nada i moram reći da normalizacija donosi samo napredak objema stranama i da je pogodna i za Armene i za Turke.
Zajednička historija
Uvijek sam zastupala to da su Armeni i Turci braća i sestre. Borbe za moć u međunarodnoj politici ne bi trebale da nas razdvoje. Dijelimo zajedničku historiju; Odrastali smo zajedno, tako da su zvjerstva protiv bilo koga od nas sve nas povrijedila. Trebalo bi da se obraćamo jedni drugima sa empatijom uprkos različitim pogledima na historiju. Moramo sjediti i razgovarati u miru.
Napori za normalizaciju mogu utrti put bilateralnoj trgovini i najviše koristiti Armeniji. Zemlja bez izlaza na more sa ograničenim ekonomskim interakcijama zbog zatvorenih granica s Turskom i Azerbejdžanom, Armenija ima granice otvorene prema svijetu na dvije strane – Gruzija i Iran. Dakle, otvaranjem svojih granica s Turskom, njena ekonomija može drastično oživjeti. Anadolu Agency (AA) je izvijestila da su, prema riječima Richarda Giragosiana, šefa Centra za regionalne studije u Jerevanu, ekonomija i trgovina sada prepoznati kao stvarni poticaji za bilateralnu normalizaciju.
Za obje strane, normalizacija će biti dobitna kombinacija. Istok Turske će imati koristi od prekogranične trgovine, a za cijelu Armeniju to će biti vitalan korak za ekonomiju i politiku.
Podrška Azerbejdžana
Specijalni izaslanici obje strane održat će drugu rundu razgovora u Beču kasnije ovog mjeseca. Još jedna stvar koja ulijeva nadu u uspjeh je ta što Azerbejdžan ovaj put podržava dijalog između Turske i Armenije.
Ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu rekao je da se Baku ne protivi naporima Turske u dijalogu sa Armenijom; umjesto toga podržava ove napore.
“Azerbejdžan nije uznemiren zbog napora za normalizaciju. Naprotiv, ova zemlja to podržava i Ankara sprovodi ove napore u koordinaciji sa Bakuom”, rekao je Çavuşoğlu.
Mislim da pobjeda Azerbejdžana u Nagorno-Karabahu igra značajnu ulogu u pozitivnom stavu zemlje. To je sada najjači regionalni igrač, skoro i pobjednik. Baku je sada optimističan nakon pobjede i jačanja odnosa sa Ankarom.
Sve u svemu, uslovi su povoljni za normalizaciju između Armenije i Turske, što dovodi do normalizacije odnosa između Azerbejdžana i Armenije. Ovi mirovni napori donose prosperitet i bratstvo regionu. Tri zemlje koje uživaju prijateljske odnose mogu ovo područje učiniti stabilnim. Sada se nadam da će ove zemlje održati dobre odnose uprkos mogućem riziku da Rusija i Sjedinjene Države nagovore Azerbejdžan i Armeniju da postupe na drugačiji način.
