Aktualni predsjednik Emmanuel Macron je u prvom krugu predsjedničkih izbora dobio 28,1 posto, dok je njegova glavna suparnica Marine Le Pen dobila 23,3 posto glasova, prema rezultatima izlaznih anketa koje je objavio Ipsos.
Kandidat krajnje ljevice Jean Luc Melenchon osvojit će 20,1 posto glasova, predviđa ova agencija za istraživanje javnog mišljenja, nakon što su birališta zatvorena u 20 sati. Prema anketama koju je proveo IFOP-Fiducial za francuske televizijske kuće TF1 i LCI, Macron će osvojiti 28,6 posto glasova, što ga stavlja na prvo mjesto, a Le Pen druga s 23,9 posto.
Kandidat krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon osvojio je oko 20 posto glasova.
Prema IFOP-Fiducialu, izlasnost je bila 73,3 posto, što je najniže sudjelovanje birača u prvom krugu u posljednjih 20 godina.
Različite izlazne ankete imaju neznatno različite brojke, ali sve jasno pokazuju da su aktualni predsjednik i čelnica krajnje desnice prošli u drugi krug, kao što su istraživanja javnog mišljenja predviđala tokom cijele kampanje. To znači da su drugi krug 24. aprila zakazala ista dva kandidata kao na posljednjim predsjedničkim izborima 2017.
Još nije gotovo
Macron je u svom govoru nakon zatvaranja birališta najprije imenovao i pozdravio sve kandidate te zamolio svoje pristalice da im plješću, rekavši da je međusobno poštovanje bitno.
Posebno se zahvalio onim protukandidatima koji su, nakon što su objavljeni rezultati anketa, pozvali svoje birače da daju glas Macronu.
Kazao je da su neki – govoreći o kandidatu Jeanu-Luci Mélenchonu – pozvali svoje birače da glasaju za njega kako bi spriječili krajnju desnicu da dođe na vlast, ali da “to nije isto što i podrška njegovom programu”.
Naglasio je da želi izgraditi zajedničku platformu, ujedinjujući sve dijelove političkog spektra.
“Debata koju ćemo voditi sljedećih 15 dana je odlučujuća za našu zemlju i za Europu… Jedini vjerodostojni projekt protiv visokih troškova života je naš projekt. Jedini projekt za radnike, za sve one koji su na rubu nezaposlenosti, je naš projekt. Jedini projekt Francuske i Evrope je naš projekt”, kazao je Macron.
Dodao je da vjeruje “u sve Francuze bez obzira na porijeklo, kakva god bila naša mišljenja i uvjerenja”.
“Stoga tokom sljedećih petnaestak dana ne štedimo truda jer još nismo pobijedili. Budimo skromni, budimo odlučni. Uvjerimo sve”, kazao je Macron, između ostalog.
Uz skandiranje pristalica “Pobijedit ćemo!”, Le Pen je obećala da će “dovesti Francusku u red u roku od pet godina”.
Pozvala je one koji nisu glasali za Macrona da glasaju za nju u drugom krugu.
Rekla je da će biti “predsjednica svih Francuza” ako bude izabrana u drugom krugu, i dotaknula se svih poznatih tema o kojima je vodila kampanju uoči izbora, uključujući “ponovno afirmaciju francuskih vrijednosti, kontrolu imigracije i sigurnost za sve”.
Kandidati konzervativaca Valerie Pécresse, Socijalističke stranke Anne Hidalgo, Komunističke partije Fabien Roussel i Yannick Jadot iz stranke Zelenih pozvali su pristalice da glasaju za Macrona u drugom krugu predsjedničkih izbora kako bi krajnja desnica ostala izvan vlasti.
Svi ovi kandidati su zajedno dobili, prema projekcijama, oko 12 posto glasova. Naknadno im se pridružio i kandidat krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon koji je s dvadesetak posto trećeplasirani. “Znamo za koga nikada nećemo glasati. Nemojte dati svoje glasove Le Pen. Mislim da ste čuli poruku”, kazao je trećeplasirani po izlaznim anketama, dodavši da “rezultati ne odražavaju istinsko ogorčenje koje osjete ljudi širom Francuske”.
Kandidat francuske krajnje desnice Eric Zemmour koji je, prema izlaznim anketama, osvojio oko sedam posto glasova, pozvao je svoje pristalice da u drugom krugu glasaju za Le Pen.
Manji odziv birača do 17 sati
U prvom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj do 17.00 glasalo je 65 posto birača, što je 4,4 posto manje u odnosu na prvi krug izbora 2017. godine, saopćilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova ove zemlje.
Analitičari ove godine strahuju od malog odziva birača, zbog kampanje održane u svjetlu rata u Ukrajini i neodlučnosti birača.
“Ovo su prvi izbori s tako velikim brojem neodlučnih birača, ili onih koji su promijenili mišljenje”, ocijenio je ranije politolog Paskal Perino (Pascal Perrineau).
Francuski mediji u reportažama s biračkih mjesta u nedjelju, 10. aprila, navode da su se mnogi Francuzi tek u subotu navečer odlučili hoće li izaći na izbore ili za koga će glasati.
Predsjednički izbori će odrediti ko će upravljati drugom po veličini ekonomijom Evropske unije (EU) i njenom jedinom članicom sa stalnim sjedištem u Vijeću sigurnosti UN-a, dok rat bjesni na pragu EU.
Ako pobijedi u drugom krugu, Macron bi bio prvi francuski predsjednik od Jacquesa Chiraca 2002. koji je osvojio drugi mandat nakon što su desničar Nicolas Sarkozy i socijalist Francois Hollande vladali samo jedan.
Čak i ako uspije dobiti drugi mandat, tijesna pobjeda mogla bi biti loša za Macronovu sposobnost da provede reforme, jer bi njegova centristička stranka La Republique en Marche (LaRem) tada morala da se bori za pobjedu na parlamentarnim izborima u junu, prenosi Reuters.
Za izbore se registrovalo 48,7 miliona ljudi. Glasanje se odvijalo širom Francuske, u francuskim prekomorskim teritorijama, a organizovano je i za francuske državljane u inostranstvu.
O čemu birači zapravo odlučuju?
Istraživanja javnog mnijenja pred izbore pokazala su da je kupovna moć najveća briga birača, usred ogromnog povećanja cijena energenata i rastuće inflacije. Le Pen je svoju kampanju uspješno fokusirala na to, prenosi Reuters.
Izborna kampanja je počela u jeku rata u Ukrajini. Ankete su pokazale da je to bio početni podsticaj za Makrona, koji je kasnije splasnuo.
Istraživanja su takođe pokazala da su birači nezadovoljni Macronovom ekonomskom politikom, ali je nezaposlenost na najnižem nivou u posljednjih nekoliko godina i ispitanici ne misle da bi bilo koji od njegovih protivnika prošao bolje.
Način na koji se Macron nosio s pandemijom korona virusa takođe može igrati ulogu, u vrijeme kada su ograničenja u velikoj mjeri ukinuta, ali broj slučajeva COVID-19 ponovo raste.
Istraživanja javnog mnijenja pokazivala su da mnogi nisu sigurni za koga će glasati, te da bi izlaznost mogla biti mnogo manja nego inače, što je dodalo još više neizvjesnosti.
Ostali kandidati gotovo bez šansi
Ankete su nedjeljama upućivale na to da Makron vodi u prvom krugu ispred Le Pen, te da bi oboje trebalo da idu u drugi krug.
Treće mjesto ankete su davale Jean-Lucu Melenchonu, vođi krajnje lijeve Nepokorene Francuske (LFI).
Drugi na ljevici, kandidati Zelenih i komunista nisu privukli pažnju birača, dok će socijalistička kandidatkinja Anne Hidalgo, gradonačelnica Pariza, po predizbornim projekcijama teško dobiti i dva posto glasova.
Valerie Pecresse, kandidatkinja Republikanca, stranke bivših predsjednika Chiraca i Sarkozyja, izgleda da takođe nije u igri nakon kampanje koja nikada nije dobila na zamahu.
Krajnji desničar Eric Zemmour prošle se godine senzacionalno uključio u kampanju, ali je s vremenom posustao, a analitičari kažu da je zapravo pomogao Le Pen koja u odnosu na njega ostavlja umjereniji utisak.
Izazovi za novog predsjednika
Pobjednik izbora u Francuskoj će morati da se izbori sa pitanjem ruske invazije na Ukrajinu i posljedicama po cijelu Evropu. Sada kada je Britanija napustila EU, Francuska je glavna vojna sila bloka.
To je također neosporno druga najveća ekonomija u EU, a izlazak Angele Merkel s mjesta njemačke kancelarke dao je Macronu istaknutiju ulogu u Evropi.
Sljedeći francuski predsjednik će se suočiti i sa rastućim javnim deficitom kako bi se uhvatio u koštac s uticajem pandemije, sa penzionim sistemom za koji mnogi kažu da treba reformirati, i potezima za reindustrijalizaciju Francuske.
Rekonstrukcija i desnice i ljevice u zemlji takođe će zavisiti od toga kako će proći predsjednički i parlamentarni izbori.
Nakon prvog kruga izbora 10. aprila, u drugi krug idu dva kandidata sa najviše glasova.
Novi predsjednik stupa na dužnost najkasnije do 13. maja.
U Francuskoj već u junu, 12. i 19., slijede i parlamentarni izbori.
