Autor u ovom članku objavljenom u magazinu El Mundo kaže: “S obzirom na oružane pripreme i pokrete Rusije i Kine i, također, veoma blisku vojnu saradnju između ove dvije zemlje, kao i održavanje odvojenih i zajedničkih manevara, u velikoj vjerovatnoći će svijet 2022. biti svjedok dva rata protiv Ukrajine i Tajvana pokrenuta od strane Rusije i Kine.
Ukoliko dođe do ova dva istovremena rata, SAD I NATO će zauzeti stav, ali će izostati efikasna reakcija. Ali pitanje je da li su se stekli međunarodni uslovi za ove ratove I promjenu postojećeg globalnog poretka?Kakav je položaj i značaj Ukrajine i Tajvana za Rusiju i Tajvan, koje su dvije velike sile koje prihvataju rizik i cijenu ovog velikog i osjetljivog rata Danas više nego ikada, međunarodni uvjeti su pripravni da ‘oderu kožu’ i promjene postojeći poredak.
SAD su se pokazale najslabijim od Drugog svjetskog rata, s obzirom na svoje uzastopne političke poraze na Bliskom istoku, skandalozno povlačenje iz Afganistana i značajno povlačenje iz Sirije i Iraka. “Fukuyamaˮ – poznati američki teoretičar i autor čuvene teorije “Kraj historije” nedavno je povukao svoju teoriju, priznao da “američka hegemonija opada i da više nema moć da vodi svijet i uslove supersile!ˮ U takvom prostoru, kako se međunarodni sistem kreće ka anarhiji, to daje “caru” i “usnulom zmaju” izuzetnu priliku da nametnu svoj novi poželjni poredak u međunarodnoj politici.
Pored gore navedenih pitanja; ponovno predviđanje rata je složeno i zahtijeva analizu više različitih komponenti! Da li se zaista vodi rat ili ne? Zavisi od toga kako ćemo odgovoriti i analizirati komponente uključene u nastanak rata. U anarhičnoj atmosferi međunarodne politike, svaka država pribjegava raznim političko-ekonomsko-vojnim naporima kako bi maksimizirala svoje interese. Danas je poredak u međunarodnom sistemu stvorio anarhičnu atmosferu i u takvom sistemu države nameću svoje zahtjeve drugima kroz operativno okruženje i njegovu promjenu.
Drugim riječima, u sistemu anarhije koji zahtijeva maksimalnu moć za upravljanje novim poretkom, zemlje proizvode i reprodukuju svoju moć u operativnom okruženju, a proizvodna moć se nameće ponekad diplomatskim, ponekad ekonomskim, a ponekad vojnim i prinudnim mjerama. U takvom poretku dominiraju anarhični uslovi; zapravo, zemlje praktično primjenjuju istu “strategiju uzajamnog pružanja usluga na polju diplomatije” i tu oblast pomaže diplomatija. Poznati pruski teoretičar Karl von Clausewitz kaže: “Rat je nastavak politike, ali na drugačiji način i drugim sredstvima!ˮ
Amerika zbog intenzivne konkurencije sa Kinom, a u cilju sprečavanja njenog rastućeg i nekontrolisanog rasta neće dozvoliti da se Tajvan pridruži Kini u bliskoj budućnosti, a Kina, osim silom, ne može pripojiti Tajvan svojoj domovini samo političkim i pravnim mjerama! Kina ima mnogo razloga i motiva za pridruživanje Tajvana ili Kineskog Tajpeja svojoj domovini, što je izvan okvira ovog članka. Ali ukratko, ima mnogo političkih, geopolitičkih, geostrateških, geoekonomskih, ekonomskih i pravnih razloga faktor međunarodnog prestiža koji je neophodan Kini na ivici da postane supersila. Aneksija ili okupacija Tajvana pomaže kineskoj ekonomiji da bude na platformi svjetske ekonomske moći i stvori novi svjetski poredak!
To što je snažna ekonomija Tajvana jedna od dvadesetih ekonomskih sila u svijetu, a pored geopolitičkog značaja Tajvana, od velike je vrijednosti za Kinu. Kina je 2005. godine usvojila zakon kojim se Tajvanu zabranjuje otcjepljenje od svoje domovine. Zakon bi omogućio Kini da upotrebi silu da pripoji Tajvan Kini. Pitanje pripajanja poluostrva Krim Rusiji putem referenduma dosta se razlikuje od pitanja strateške zemlje kao što je Ukrajina.
Poluotok Krim ne može zamijeniti nadomjestiti Rusiji Ukrajinu, pa čak ni Zapadu. Zapravo, pripajanje Krima Rusiji je preliminarni korak za okupaciju Ukrajine. Ukrajina je od političkog, sigurnosnog, ekonomskog, geopolitičkog i geoekonomskog značaja i za Rusiju i za Zapad. Važnost ukrajinske sigurnosti za Rusiju seže u njenu ranjivost kroz Ukrajinu. Pregled historije njenih sukoba sa drugim evropskim zemljama, uključujući Njemačku, u izvjesnoj mjeri otkriva korijene ruskog osjećaja nesigurnosti od zapadnog uticaja u Ukrajini. Berlin je, na primjer, historijski koristio Ukrajinu kao polugu protiv Rusije.
Ukrajina ima privilegovan i isključiv geopolitički i geoekonomski položaj u istočnoj Evropi. U mjeri u kojoj bi, u nedostatku uticaja EU u zemlji, ova zemlja mogla biti ne samo velika prepreka dugoročnim planovima EU za proširenje na istok, već bi mogla da istakne i ulogu i uticaj Rusije u istočnoj Evropi. Ekonomski, zemlja tranzitira 80% prirodnog gasa i 75% sirove nafte iz EU koja se uvozi iz Rusije. Takve karakteristike su učinile Ukrajinu inherentno međunarodnom zemljom.
Zato Ukrajinu treba nazvati stjecištem interesa velikih regionalnih i nadregionalnih sila poput Rusije, Evropske unije i SAD-a. Sjedinjene Države a samim tim i NATO neće dozvoliti Kini i Rusiji da mijenjaju svjetsku geopolitiku i postojeći poredak kako bi ostale na čelu svjetske političko-vojno-ekonomske moći. Stoga je u takvoj situaciji i međunarodnom rivalstvu vjerovatnija pojava rata i istovremenost ova dva rata. To uveliko povećava šanse za pobjedu Rusije i Kine i čini vjerovatnijim. da će se postojeći poredak mijenjati u pravcu željene pozicije ove dvije novonastale velesile.
