Grupa za ljudska prava Norwegian Refugee Council nedavno je izvijestila da Evropska unija ugrožava živote Palestinaca jer nastavlja odlagati isplatu pomoći vitalnim sektorima na okupiranoj palestinskoj teritoriji.
Veliki dio sredstava EU namijenjenih Palestini, pomoć u vrijednosti od skoro 214 miliona eura (230 miliona dolara) godišnje, odgođen je od 2021. jer blok i dalje uslovljava isplatu novca posebnim promjenama u palestinskim školskim udžbenicima. EU je zaustavila transfer godišnje pomoći Palestinskoj upravi (PA) nakon što je Mađarska postavila uslov da promijeni nastavni plan i program u školama na Zapadnoj obali,zbog, kako tvrdi, ” sadržaja koji je antisemitski i anti-izraelski”, iako su udžbenici u cjelini u skladu sa standardima UNESCO-a, kako kažu palestinski izvještaji.
Oliver Varhelyi, mađarski diplomata i komesar za evropsko susjedstvo i proširenje u Briselu, predložio je da pomoć palestinskim vlastima zahtijeva uklanjanje elemenata “antisemitizma i huškanja” iz udžbenika koji se koriste u palestinskim školama. Godišnja pomoć EU pomaže Palestinskoj upravi da isplati plate 137.000 zaposlenih, vodi svoja ministarstva i osigura pristup vodi, struji i medicinskom liječenju u palestinskim gradovima i selima, te brojnim razvojnim projektima i programima. U drugom koraku, EU je smanjila svoju pomoć Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) za 40% za period 2022-24., sa 135 miliona dolara na 82 miliona dolara.
Parlamentarna skupština je ponovila svoj apel EU da pruži svoju obećanu pomoć bez uslova. Vlast je zabrinuta zbog kontinuirane neizvjesnosti u vezi s godišnjom finansijskom podrškom EU svom budžetu uprkos tome što je održala nekoliko sastanaka s visokim zvaničnicima EU posljednjih mjeseci.
Palestinski premijer Mohammad Shtayyeh nedavno se u Briselu sastao sa visokim predstavnikom EU za vanjsku politiku Josepom Borrellom i pozvao blok da ubrza prijenos svoje finansijske podrške, koja je suspendovana više od 15 mjeseci. “Pozvali smo Evropsku uniju da pruži svoju obećanu pomoć bez uvjeta. Nadamo se da ćemo to vrlo brzo postići”, rekao je Shtayyeh na početku sedmične sjednice kabineta u Ramali.
Koje su posljedice?
Obustava pomoći EU sakati kritične palestinske sektore i usluge, uključujući zdravstvenu zaštitu u okupiranom istočnom Jerusalemu, sa strašnim posljedicama po pacijente kojima je potrebno liječenje u bolnicama. Šest bolnica u okupiranom istočnom Jerusalemu suočava se s finansijskom krizom jer zavise od pomoći koja nije dovoljna, što dovodi u opasnost zdravstvenu zaštitu hiljada pacijenata na Zapadnoj obali.
“Ova ograničenja kažnjavaju smrtno bolesne pacijente koji ne mogu dobiti lijekove kako bi spasili život i tjeraju djecu da gladuju jer roditelji ne mogu kupiti hranu. Palestinci plaćaju najokrutniju cijenu za političke odluke donesene u Briselu”, rekao je Jan Egeland, generalni sekretar Norveškog vijeća za izbjeglice.
Prema Luteranskoj svjetskoj federaciji, koja upravlja bolnicom ,najmanje 500 pacijenata oboljelih od raka, dijagnosticiranih od septembra 2021. godine, nije moglo pristupiti adekvatnim tretmanima koji bi im spasili život u bolnici Augusta Victoria u istočnom Jerusalemu, što je rezultiralo smrtnim slučajevima koji su se mogli izbjeći.
Pacijenti koji su već pod bolničkom njegom pretrpjeli su značajna kašnjenja u kritičnom liječenju. Razorni uticaj odluke EU proteže se i dalje od zdravstvene zaštite. Od novembra 2021. godine, do 120.000 Palestinaca, većina u Gazi, nije primilo novčanu podršku koja je ključna za njihov opstanak, prema medijskim izvještajima. Plate zaposlenih, uključujući nastavnike i zdravstvene radnike, smanjene su za 20%.
“Kašnjenje zbog političke pozicije svakodnevno ugrožava živote. Apeliramo na predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen da odmah oslobodi sredstva kako bi se nastavila neophodna pomoć ugroženim Palestincima i podrška osnovnim uslugama”, dodao je Egeland.
Pojas Gaze je godinama pod izraelskom opsadom i bombardiranjem, što je veliki dio stanovništva gurnulo ispod granice siromaštva i učinilo da 63% njegovog stanovništva treba neki oblik humanitarne pomoći. Prema podacima Evropske operacije civilne zaštite i humanitarne pomoći (ECHO), oko 2,1 milion Palestinaca, od 5,3 miliona ukupno, treba humanitarnu pomoć.
EU je najveći donator sa oko 1,4 milijarde dolara koje su potrošene u okviru zajedničke strategije EU 2017-2020, i oko 886 miliona dolara za humanitarnu pomoć od 2000. Petnaest država članica EU potpisalo je pismo Evropskoj komisiji u kojem se kritizira odlaganje i poziva na momentalno oslobađanje sredstava. Vijeće za vanjske poslove EU zatražilo je da se to pitanje uputi von der Leyen kako bi se zaustavila daljnja odlaganja, ali ono ostaje neriješeno.
Međunarodna finansijska pomoć
Palestinska uprava je pretrpjela oštar pad međunarodne pomoći u svom budžetu sa 1,3 milijarde dolara u 2013. na 129 miliona dolara u 2021., zbog čega je ostala bez novca i njena ekonomija je u strašnoj krizi. U martu 2018. tadašnja administracija predsjednika Donalda Trumpa potpisala je zakon Taylor Force Act, smanjujući oko trećine američke strane pomoći Palestinskoj upravi zbog isplata koje daju porodicama ubijenih, povrijeđenih ili zatvorenih Palestinaca.
Osim toga, u februaru 2019. Trumpova administracija je zaustavila svu podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) za Zapadnu obalu i pojas Gaze.
Finansijska kriza koja je nastala kao rezultat ovih odluka pogoršana je efektima pandemije COVID-19, ograničavajući ekonomsku stimulaciju i rast. Svjetska banka je nedavno objavila da je strana pomoć Palestinskoj upravi pala sa 27% bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2008. na samo 1,8% BDP-a 2021. Tokom skoro dvije godine ograničenja COVID-19, Palestinska uprava se oslanjala na lokalne resurse , koji su minimalni kada se izuzme turizam . To je dovelo do toga da mnogo Palestinaca živi ispod granice siromaštva. Svjetska banka je objavila da je prihod pao u više od 60% palestinskih domaćinstava, a 20% ranije zaposlenih ostalo je bez posla.
Palestinska ekonomija je u svom maksimalnom potencijalu ali bez prostora za rast. Samoovisnost i finansijska održivost nisu mogući dok se izraelska okupacija nastavlja,dok Izrael kontroliše granice, izvore vode, zračni prostor, istočni Jerusalem i provodi stanje de facto aneksije na terenu u većini okupirane Zapadne obale, uključujući velika područja njene plodne zemlje bogate resursima.
