Odluka američkog predsjednika Joe Bidena da na tržište plasira naftu iz rezervi te zemlje dovela je do brzog iscrpljivanja samih naftnih rezervi. SAD su tim potezom uspjele sniziti cijenu sa 140 na 100 dolara po barelu, ali je to plaćeno iscrpljivanjem rezervi.
Pri tom se cijena benzina nije promijenila, ostajući blizu novog rekorda koji je ažuriran tri dana zaredom i premašio dolar po litri – cijena je pala za samo par centi, na 4,289 po galonu (3,785 litara), objavila je Američka udruga vlasnika automobila (AAA), koje izračunava prosječnu vrijednost na dinamičkoj osnovi s informacijama o cijenama na 140.000 američkih benzinskih postaja.
Nije bilo moguće srušiti inflaciju, koja će nastaviti rasti u prvoj polovici godine i postat će dvoznamenkasta, prema pokazateljima američke središnje banke. Rezervna se nafta sve više prodaje, a rezerve iste se svake godine sve manje nadopunjuju i obnavljaju.
Sjedinjene Države prošle su sedmice uvele embargo na kupovinu ruske nafte za svoje tržište, a ona je činila relativno skromnih 3% ukupnog uvoza. Tokom posljednje četiri sedmice američki uvoz sirove nafte u prosjeku je iznosio oko 6,3 miliona barela dnevno, što je povećanje od 15,7% u odnosu na isto četverosedmično razdoblje prošle godine.
Ubrzano smanjenje američkih zaliha traje od maja 2021., a nakon Bidenove odluke s početka teksta, zalihe se tope količinom od 10 miliona barela mjesečno. Dvije sedmice zaredom nafta se prodavala samo iz rezervi.
S maksimuma od 700 miliona barela, strateške zalihe pale su za četvrtinu, ispod 600 miliona barela: još 9,8% na 575,5 miliona u posljednjojk izvještajnoj sedmici do 11. marta u odnosu na prošlu godinu, prema Uredu za energetske informacije američkog Ministarstva energetike (EIA). Zalihe su oko 12% ispod petogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine.
Od maja zalihe su pale za 60 miliona barela, a do juna će pasti za još 30 miliona i dosegnuti najnižu razinu iz 1989. godine. Prema posljednjim podacima američke tržišne zalihe nafte pale su za 17% – na iznos od 415,9 miliona barela (posljednja izvještajna sedmica do 11. marta) u odnosu na prošlu godinu, prema podacima Ureda za energetske informacije američkog EIA.
S vremenom će se i rezerve nafte morati ubrzano nadopunjavati, pa cijena nafte može opet porasti. Danas je cijena nafte u SAD-u i EU ponovno počela rasti – za 8% – i premašila 100 dolara: do 107 dolara za barel sjevernomorske nafte Brent, te do 103 dolara za američku naftu WTI.
I jasno je, barem po pitanju SAD-a s obzirom na mali udio ruske nafte na njegovom tržištu (ali i Europske unije koja još nije uvela embargo na uvoz ruske nafte a teško da će to uskoro i učiniti s obzirom na veliku ovisnost o njoj i visoke cijene “crnog zlata” na svjetskom tržištu), kako za ovako stanje nije kriv Vladimir Putin koji još nikome od njih nije zavrnuo naftne ventile (zavrnuo ih je za SAD po pitanju uvoza ruske nafte sam Biden). Međutim za Washington je sada upravo globalno demonizirani Putin idealni glavni krivac i za rekordnu inflaciju, i za energetsku krizu i za prljavi zrak koji se udiše.
A kad je to već moguće (a sada itekako je), uvijek je dobro imati nekog u javnosti omraženog za dežurnog krivca za sve vlastite neuspjehe i promašaje. Samo što je politika prebacivanja krivnje na nekog drugog relativno kratkog daha s obzirom da ne može dovesti do rješenja ključnih problema. Može dovesti jedino do održavanja željenog političkog rejtinga, ali i to samo na kratke staze – što će se uskoro i pokazati.
