Muhamed Filipović (Banja Luka, 3. august 1929 – Sarajevo, 26. februar 2020) bio je bosanskohercegovački akademik, filozofski pisac, teoretičar, esejist i jedan od značajnijih bosanskohercegovačkih filozofa.
Koliko god za svoga sadržajnog i plodnog života bio kritikovan i osporavan, rahmetli profesor Filipović bez ikakve sumnje zauzima posebno mjesto u suvremenoj kulturnoj, političkoj i intelektualnoj povijesti Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.
Njegov intelektualni angažman, njegova djela pa i politički rad, značajno su doprinijeli razvijanju bošnjačke i bosanske samosvijesti i afirmaciji i emancipaciji bošnjačke i bosanske posebnosti od kraja šezdesetih do početka devedesetih godina prošloga stoljeća.
Iz bogate biografije rahmetli akademika Filipovića izvdajamo:
Akademik Muhamed Filipović rođen je u Banjaluci, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Studirao je filozofiju, prirodne znanosti i historiju u Beogradu i Zagrebu, a diplomirao 1952. Doktorat filozofije stekao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1961. Ubrzo je promaknut u zvanje vanrednog profesora, (1967. ), a 1972. Stječe zvanje redovnog profesora na predmetima Logika s metodologijom i Metodologija naučnog rada na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, gdje je proveo cijelu svoju akademsku karijeru do umirovljenja 1999. godine.
Tijekom svoje duge akademske i nastavničke karijere bio je mentor / član komisije za 34 doktorske disertacije u zemlji i inozemstvu. Bio je gostujući predavač u Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Švicarskoj i univerzitetima u drugim zemljama.
Akademik Muhamed Filipović bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH – izabran je za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH 1976., a za punopravnog člana 1982. godine.
Akademik Filipović bio je i predsjedavajući Bošnjačke akademije nauka I umjetnosti .
Autor je velikog broja monografija o logici, historiji filozofije, historiji kulturnog života Bosne i Hercegovine, estetici i politici. Bavio se i književnom kritikom i pisanjem eseja, kao i leksikografijom. Autor je eseja: Bosanski duh u književnosti – šta je to, prvi put objavljen 1967. godine u časopisu Život povodom objavljivanja zbirke pjesama Mehmedalije Maka Dizdara Kamniti spavač.
Bio je član redakcije Enciklopedije Jugoslavije od 1975. do kraja 1982. koja je pripremala i objavila odjeljak Enciklopedija Bosne i Hercegovine.
Akademik Muhamed Filipović pokretač je velikog broja javnih rasprava koje su pokrenule značajne procese u političkom, obrazovnom i kulturnom životu Bosne i Hercegovine. Njegov entuzijazam i plodan znanstveni opus ostavio je i još uvijek ostavlja utjecaj na generacije studenata koji su imali privilegiju prisustvovati njegovim predavanjima.
Akademik Filipović autor je i koautor više od 50 monografija, 160 članaka u znanstvenim časopisima, kao i mnogih drugih oblika rada u različitim publikacijama. Autor je i na stotine članaka u dnevnim i tjednim novinama koji su doprinijeli razumijevanju i stvaranju društvene svakodnevice u Bosni i Hercegovini.
Preneseno od: Institut Ibn Sina
